Recept za Slavski kolač ništa vam ne bi značio ako pre toga ne objasnimo kojim povodom se pravi, šta je Slava uopšte i koji je smisao svega toga.
Od kada i zašto slavimo?
Slava je još poznata i kao krsno ime, krsna slava. To je sveti srpski narodno crkveni običaj i pored Božića je najvažniji porodični praznik. Uvek je povezan sa danom određenog hrišćanskog svetitelja, znak je prepoznavanja kod Srba. Slavu praznuju i današnji Makedonci, Crnogorci, ali se može sresti i kod katolika u Boki Kotorskoj, Konavlima, Dalmaciji, južnoj Hercegovini, Bosanskom Grahovu, u severnoj Albaniji kod Albanaca katolika, kod nekih muslimana u Bosni i Sandžaku, kod Goranaca i Janjevaca. Smatra se da je slava hristijanizovani oblik starog slovenskog praznika posvećenog mitskim porodičnim precima i da potiče iz kulta predaka. Slava je i tada, a i danas veza sa precima i poreklom. Kada slave Slavu, porodice prenose kulturno nasleđe sa pokoljenja na pokoljenje.
U našim krajevima najstarije pominjanje slave potiče iz 1018-te godine. Postoje razna verovanja i istraživanja kada su i zbog čega Srbi usvojili ovu tradiciju, ali su sva različita, a većina smatra da se neki svetac slavi kada postoji verovanje da se neki svetac zalagao za neku vrstu spasenja. Postoji i teorija da slava pripada kultu mrtvih, ali poreklo koljiva koje se u tu svrhu koristi potiče iz Grčke pa je preko crkve uneto u naše običaje i ono je crkveni element kao i kolač koji se pravi i za lomljenje u kući i za nošenje sa koljivom u crkvu. Pošto sve ovo nije bilo ni dovoljno jasno, a još manje dokazivo, a ljudi su ga usvajali i utkali u sebe, arhiepiskop Sava u 13-tom veku kanonizovao stare narodne običaje i preporučio crkvi da se ne protive ovim običajima već da im daju hrišćansko obeležje. Tako je slava i stigla u hrišćansko pravoslavne običaje. Formu slave koja se danas slavi uobličio je mitropolit Srbije Mihailo 1862. godine. Od svih imena koje je imao ovaj obred, ostali su samo: Slava, Krsna Slava i Svečari. Slava je tako kontinuirano produžila svoje postojanje posebno u pravoslavlju i srpskom narodu. Kakve god da je modifikacije trpeo ovaj običaj, Srpska pravoslavna crkva je bila i ostala značajna u njegovom čuvanju.
Značaj Slave u Srbiji
Slava ima veoma velik duhovni značaj za srpski narod jer vezuje pretke i potomke bez obzira na menjanje prezimena. Slava nije menjana, ima poseban značaj u životu Srba, karkteriše ih i čini stožer srpske kulture. Srpska slava se ubraja u 27 elemenata kulturne baštine i zvanično je ubeležena kao srpsko kulturno nasleđe.
Slavljenje slave tj. sveca zaštitnika porodice je jedinstven religijski običaj kod Srba koji je uspostavljen u vreme napuštanja paganstva i pojedinačnih božanstava koje je imala svaka kuća i izborom svetitelja SPC za zaštitnika domaćinstva. Srpska porodica slavljenjem slave poštuje osim sveca i Crkvu, svoje pretke i sebe.
Osim porodične slave, postoje i crkvene, gradske, plemenske, pa čak i stranačke ili zanatlijske slave. Kod nas je običaj da se “na Slavu ne zove”, već svako ko ima potrebu da dodje je unapred dobrodošao i da će onaj ko je dolazio godinama unazad dodći i ove godine. Tako se održavaju stara prijateljstva i drži dalja rodbina.
Svaka porodica odvojeno slavi svog sveca koga sinovi nasleđuju od glave porodice, obično oca, a ćerke nasleđuju slavu samo ako ostanu u kući. Udate žene u većini slučajeva slave muževljevu slavu. Obično svaka kuća ima jednu slavu godišnje i slavi se u kući oca. Ako pak sin želi da u svom domu slavi slavu, dolazi kod oca na slavu, on mu daje deo kolača u desnu ruku i on od sledeće godine može slaviti slavu u svom domu.
Slavski kolač
E sad ćemo se malo posvetiti terminu kolač i Slavski kolač. To je uglavnom vrsta peciva koji predstavlja bitan tradicionalan element srpske kuhinje. Kolač je manje slatko pecivo ili komad peciva punjen različitim filom. Najčešći sastojci su med, šećer, maslac, mleko, orasi, jaja, čokolada, kakao i različite vrste voća ili džemova. Uglavnom su okruglog ili pravouglog oblika. Kolači su postojali od davnina, u Egiptu, Grčkoj, Rimu, Kini. Kolačem se naziva i testo ili obredni hleb koji se po tradiciji priprema za slavu, Slavski kolač.
Slavski kolač u Srbiji je vrsta hleba koji se priprema kada se slavi Slava. On sadrži brašno, mleko, jaja, ulje ili maslac, so, šećer, koru limuna. Domaćica ispeče kolač, sveštenik ga osvešta i zalije crvenim venom i lomi članovima porodice po komad pre ručka. Slavski kolač predstavlja telo Isusa Hrista, a vino kojim se preliva predstavlja njegovu krv.
Mnoge domaćice danas kupuju gotove slavske kolače, ali mešenje slavskog kolača kod kuće ipak ima poseban značaj i nezamenljiva je radost i uspomena za sve ukućane, a posebno za decu koja u toj kući rastu i kojoj će taj prizor dok majka mesi kolač ostati urezan u pamćenje i oni će kad odrastu preneti to u svoju kuću. Mešenje ovog kolača je lep porodični čin i mlade devojke se gledajući pripremaju da odmene svoju majku i stiču iskustvo u tome.
Slavski kolač se obično mesi dan pre slave. Običaj je da se domaćica okupa i obuče u čisto, prekrsti se i očita Oče naš i tek onda počne sa mešenjem.
Ako se desi da krsna slava pada u mrsan dan, Slavski kolač može sadržati mleko, jaja, puter, a ako je za vreme posta tada se to ne stavlja.
Slavski kolač za mrsnu Slavu – Priprema
– Mrsan Slavaki kolač se pravi sa jajima i mlekom. Priprema počinje tako što se u lonac od litre izdrobi kocka svežeg kvasca, nalije se sa pola šolje mlakog mleka i prstima izmrvi kvasac da nema grudvica. Onda se doda kašika šećera, malo soli i malo brašna i sud se stavi blizu šporeta i čeka da kvasac uskisne i napuni lonče.
– Za to vreme se proseje oko kilo i po brašna u neku veću činiju i stavi takođe blizu izvora toplote da se dobro ugreje. U brašnu se napravi malo udubljenje u koju se sipa uskisao kvasac, 4 žumanceta, 2-3 kašike šećera, malo rendane kore limuna i nekoliko kapi osvećene vodice koju je sveštenik osveštao za slavu. Sve se to dobro zamesi sa mlekom da testo bude srednje tvrdoće. Dodaje se rastopljeno maslo tokom mešenja, malo po malo. Testo se mesi sve do momenta dok ne počne da se odvaja od prstiju i dok se na njemu ne pojave klobuci. Tada ga izvadite iz suda, a dno suda pospete brašnom pa vratite testo, prekrstite ga i pokrijete čistom krpom pa ostavite na toplom mestu da uskisne.
– Kada testo duplo naraste izručite ga polako i pažljivo na dasku ili sto, pospite ga brašnom i rukama ga oblikujte u okrugao hleb i stavite u okrugao kalup koji je namazan maslom i posut brašnom. Testo prilikom ovog premesivanja ne pritiskajte mnogo jer kolač neće narasti. Opet posudu prekrijete čistom krpom i ostavite da ponovo dokisa. Kada dovoljno naraste, premažite ga razmućenim jajetom. Tada ga ukrasite ukrasima od istog testa. Ako ste kreativni to mogu biti mala umetnička remek dela. Obično su to šare koje predstavljaju želje ukućana, ptice koje predstavljaju zdravlje, grozd da vinograd dobro rodi, burence da u kući svega bude. Kolač se optoči pletenicama i zakiti strukom bodiljka. Onda ga stavite na pečenje dok ne bude gotov.
Slavski kolač posan- Priprema
– Iako nema jaja i mleko, posan Slavski kolač je jednako ukusan i bogat. U dublju posudu stavite oko 1 kilogram brašna i promešajte ga sa dve i po kafene kašičice soli. Jedan ceo kvasac (40 grama) razmutite sa 1 kafenom kašičicom šećera u mlakoj vodi. Rastopite 125 grama margarina (margarin je posan na ulju). Kada kvasac nadođe, zamesite testo uz lagano dodavanje rastopljenog margarina i mlake vode (oko pola litra). Testo pokrijte vlažnom krpom i ostavite da pododje.
– Da bi posan Slavski kolač bio sjajan potrebno je napraviti sjaj za slavski kolač od 2 kašike brašna koje pomešamo sa 2 dl vode i skuvamo uz stalno mešanje.
– Kada testo nadodje, podeliti ga na 5 istih lopti pa ih poredjati u dublju šerpu u kojoj ćemo peći kolač. Jednu loptu staviti u sredinu, a ostale 4 okolo da formiraju krst. Testo će se spojiti, ali kada se bude kidalo, kidaće se u komadima. Možete testo staviti i celo ili ga podeliti na manje kugle da dobijete ružu. Premazati sa smesom za premazivanje, ukrasiti i peći dok ne bude gotov.
Ukrasi za Slavski kolač
Ukrašavanje Slavkog kolača je priča za sebe. Ukrasi kojima se ukrašava Slavski kolač treba da budu lepi i kreativni, ali i primereni prilici za koju se prave. Obično se prave od istog testa od kog je i sam Kolač i potope u vodu pre stavljanja na Kolač kako bi se lepo zalepili. Ako ste kreativni to mogu biti mala umetnička remek dela. Obično su to šare koje predstavljaju želje ukućana, ptice koje predstavljaju zdravlje, grozd da vinograd dobro rodi, burence da u kući svega bude, pletenice, krst i četiti kvadrata u kojima su inicijali Isusa Hrista. Kolač se optoči pletenicama i zakiti strukom bosiljka. Modle za ukrašavanje Slavskog kolača možete naći u Voskarama ili na ulici u vreme većih slava. Pogledajte neke od najlepše ukrašenih Kolača pa “ukradite” neku ideju! Vrlo je jednostavno!
Kada dođe dan slave, Slavski kolač se nosi u crkvu sa žitom i crnim venom. Tu se vrši zajedničko osvećenje žita, hleba i vina.
Ako u porodici nije praksa da se ide u crkvu već se kolač seče u kući, sto za Slavu se postavi predhodno veče ili rano ujutru i na njega stavi sve što je potrebno za tu priliku, Slavski kolač, vino, žito i spisak svih živih i umrlih članova porodice koje tom prilikom treba pomenuti. Upali se sveća i kandilo i ako je sveštenik tu on čita molitvu Oče naš, a ako ne obično to uradi neki mlađi član. Okade se ikona i Slavski kolač, žito i vino i prostorija u kojoj se slavi i svi prisutni. Posle toga najstariji član, ako sveštenik nije tu, preseče kolač i prelije ga vinom.
Slava se obično povezuje sa gomilom gostiju, spremanjem hrane, sredjivanjem kuće i ostalim usputnim obavezama koje nisu izvorno deo Slave. Kaže se da su slava Slavski Kolač, žito i sveća, a da je sve ostalo usputno. Naravno, potrebno je goste i poslužita, a za to Vam predlažemo neku od naših sjajnih posnih slata čije recepte možete videti ovde: Posne Salate : Idelane za Slavu ili Svakodnevni Obrok
Neka Vam je srećna Slava i da Vam Slavski kolač bude savršen!