Home Ishrana Kakao: Drevna Namirnica Bogatog Ukusa za Topli Napitak i Zdravlje

Kakao: Drevna Namirnica Bogatog Ukusa za Topli Napitak i Zdravlje

by Lola

Kakaovac je tropsko drvo koje pripada porodici slezova, autohtona je vrsta tropskih kišnih šuma Centralne i Južne Amerike. Kakaovac je sigurno jedna od najkomercijalnijih tropskih biljaka jer se od njegovih plodova dobija kakao koji je glavni sastojak čokolade. Drvo kakaa može porasti i do osam metara i uvek je zeleno. Plod kakaovca je jajolik, dug do 30 cm i težak oko pola kilograma. Unutar ploda bele boje nalazi se 20-60 semenki. Pulpa se koristi za pravljenje sokovam a od ploda se dobija kakao prah i maslac. Svako seme ima do 50% masnoće koje služi za izradu maslaca. Sadrži teobromin koji je sličan kofeinu. Specifičnost kakaovca se ogleda u tome što oprašivanje cvetova vrši  jedna vrsta biljne vaši.

Kakao se od davnina smatra veoma dragocenom namirnicom, a  u vreme astečkog kralja Montezume napitak spreman od njega su mogli piti samo ratnici i predstavnici društvene elite u svečanim prilikama.

Ime koje je ova biljka dobila Theobroma cacao u prevodu znači hrana bogova. Sušenjem i mlevenjem delova biljke kakaovac dobija se kakao koji se koristi za pravljenje čokolade. Kristifor Kolumbo je prvi doneo kakao iz Amerike u Evropu 1502. godine. Tamošnje stanovništvo je od kakaovca pravilo piće koje se dopadalo španskim kolonizatorima.

☕️ Kakao u ishrani drevnih ljudi

Kakao se u ljudskoj ishrani koristi od davnina, a dokaz su brojni  arheolški ostaci pronađeni  na području Mezoamerike koji datiraju iz perioda od 1900. do 900. godine pre nove ere. Na nekim posudama iz tog vremena predstavljen je način pripreme pića od kakaa što je verovatno uz korišćenje fermentisanih plodova bila početna upotreba ove biljke. Postoje čak i tekstovi koji sadrže veliki broj recepata za upotrebu ove biljke kako u verske, medicinske, tako i u kulinarske svrhe. U tim receptima se kombinuje sa kukuruzom, paprikom, vanilom, medom.

Kakao sadrži teobromin i kofein pa su se na posuđu iz tog vremena  pronalazili ostaci koji ih sadrže što je još jedan dokaz o njegovom korišćenju. Kakaovac  sa tog područja jedini sadrži ta dva elementa pa nema sumnje da su posude služile za čuvanje plodova i napitaka od kakaa. Pretpostavlja se čak da su Asteci mešali kakao sa listovima duvana i pravili cigarete. Ima dokaza da je kakao služio i kao sredstvo plaćanja, a kako obično biva umesto zrna kakaa razni prevaranti  su podmetali  semena nekih drugih biljaka.

U mitologiji drevnih Maja postoji verovanje da  je posle stvaranja ljudi od kukuruza od strane boginje majke Šmukane, velika pernata zmija poklonila  Majama kakao. Božanstvo Ek Čuah je bilo zaštitnik kakaoa i njemu su Maje u znak zahvalnosti, svakog aprila organizovale ceremonije na kojima su mu prinosili žrtvene darove. Takođe je i kod Asteka postojao sličan ritual. Oni su ga nazivali gorkom vodom i često ga prinosili bogovima pomešanog sa ljudskom krvlju. Pili su ga samo muškarci jer se smatralo da je otrovan za žene i decu.

Evropljani su došli u kontakt sa kakaom za vreme četvrte ekspedicije Kristifora Kolumba i mislili su da je to badem čudnog oblika. Tek 1519. godine  dobili su stvarna saznanja o kakau i poneli njegovo seme sobom uz mnoge druge biljke. Na šanskom dvoru se prvi put pilo piće od kakaa 1544. godine. Čokolada se veoma brzo raširila po čitavoj Evropi, a posle dodavanja šećera u njega postaje jedno od najomiljenijih osvežavajućih pića. Posle toga kakaovac počinje da se gaji na mnogim plantažama. Karibi, Venecuela, Filipini su samo neka od područja gde se kakaovac doselio. Sa područja supsaharske Afrike  danas se dobija 70% svetske produkcije, a najveći proizvođači su Obala Slonovače, Gana, Nigerija, Kamerun i Togo, a van Afrike, Indonezija, Brazil, Ekvador, Meksiko, Peru.

☕️ Kako se dobija kakao?

Da bi vam odnos količine semenki i dobijenog kakaa bio jasniji navešćemo vam određene karakteristike proizvodnje. Biljka počinje da rađa posle 4 ili 5 godina. Odrasla biljka godišnje proizvede 6000 cvetova, ali prosek plodova po biljci je samo oko dvadeset. Potrebno je 40 zrelih plodova ili 1200 semenki da bi se dobio jedan kilogram kakao maslaca. Biljka rađa narednih 50-80 godina. Berba se obavlja dva puta godišnje kada nisu kišni periodi. Plodovi se sitne mačetama pa stoje na suncu desetak dana. Semenke prolaze kroz fazu fermentacije, gube gorčinu, gube vlagu i dobijaju braon boju. Tako osušeni se šalju na dalju preradu. Postoje tri najpoznatije vrste kakaa koje se gaje, a u divljem obliku se danas mogu naći samo u podnožju Anda, Amazona i blizu reke Orinoco.

☕️ Da li je kakao zdrav?

Izuzetno! Veoma je koristan za ceo organizam jer ga štiti od uticaja slobodnih radikala, smanjije stres i depresiju, štiti od bolesti srca i od mnogih vrsta raka, sadrži dosta gvožđa, reguliše nivo šećera u krvi, i holesterola, podstiče pamćenje i koncentraciju, pomaže kod regulisanja krvnog pritiska, a i smanjuje opasnost od srčanog udara.

Sadrži više od 300 hemijskih supstanci koje su korisne za čovekovo zdravlje. Bogat je antioksidansima čak najbogatiji u odnosu na svaku namirnicu na svetu. To su polifenoli, katehini, epikatehini. Jedno poređenje, ako gledamo po težini, kakao ima više antioksidanasa od zajedno crnog vina, borovnice, šipka, godži bobice i acai bobice!

Kakao je bogat magnezijumom koji je odgovoran za više od trista procesa u organizmu od probave do rada srca i mozga, a i pomaže u borbi protiv stresa. Sadrži pored gvožđa i hrom, mangan, cink, vitamin C. U 28 grama kakaa ima 314% preporučene dnevne doze gvožđa.

Dijabetičari koji koriste kakao imaju bolju krvnu sliku i normalan krvni pritisak, manja je stopa infarkta i srčanih oboljenja. U hemijskom sastavu kakaa postoje i hormoni sreće serotonin i dopamin kao i omega 6 masne kiseline koje hrane mozak i pomažu celom organizmu.

Feniletilamin koji sadrži kakao luči organizam čoveka kada je zaljubljen pa ne čudi što neki svoju potrebu za ljubavlju zamenjuju čokoladom.

Vrlo je dobar za očuvanje zdravlja kože jer povećava otpornost kože na štetno ultravioletno zračenje, sprečava iritacije i crvenila, bore i pigmentacije. Stimuliše i mikrocirkulaciju što omogućava kiseoniku bolje funkcionisanje pa se povećava gustina srednjeg sloja kože koji daje elastičnost i zategnutost.

Kakao je izuzetno koristan i preporučljiv za osobe koje se bave sportom, koje se oporavljaju ili su u razvoju. Pun je vitamina, ugljenih hidrata, mineralnih soli, daje energiju i koristi celom organizmu. Danas se obavezno koristi u ishrani astronauta.

Za osobe sklone depresiji šolja toplog kakaa može da pomogne, a intelektualcima pomaže fosfor da se izbore sa mentalnim umorom i nervnom iscrpljenošću.

☕️ Ko bi trebao da izbegava kakao?

  • Moramo navesti i slučajeve kada ne bi trebalo konzumirati ovu namirnicu. Pošto može izazvati alergije ne preporučuje se deci do tri godine. Bogat je mastima pa je težak za želudac tako male dece.
  • Osobe koje pate od hemoroida ne bi nikako smeli da ga koriste jer iritira sadržajem tanina, a osobe kojima se javlja glavobolja posle korišćenja proizvoda sa kakaom takođe treba dag a izbegavaju.
  • Žene sa cistama na dojci ne bi trebalo da ga koriste  jer alkaloidi koje sadrži kakao stimulišu stvaranje vlaknastog tkiva i cista u organizmu.
  • Osobe koje su previše nervozne ili osetljive na kofein ne bi trebalo da ga konzumiraju jer se simptomi mogu pojačati.

Zbog svih  kvaliteta koje poseduje, a ako vam ne smeta,  treba ga  uvrstiti u svakodnevnu ishranu ali ne kao čokoladu jer u procesu proizvodnje kakao se zagreva i gubi svoja nutritivna i lekovita svojstva. Treba konzumirati čist organski kakao sa mlekom koji ćete sa uživanjem piti u bilo kom delu dana, sami ili sa društvom.

Uživajte u hrani bogova!

 

Save

You may also like

Leave a Comment